Pismo pacijenta Dragan.B

Pismo pacijenta Dragan.B 5.00/5 (100.00%) 2 votes

Reakcija korisnika terapije Dr Hasanagica za oboljelu jetru

Postovani G-dine Hasanagicu,
Veliko mi je zadovoljstvo da Vam se javim posle nepunih dva meseca koriscenja Vasih preparata za jetru.
Veliku zahvalnost Vama  dugujem na ukazanom poverenju i saradnji.
Svakome i svuda cu  preporucivati Vase preparate.
Saljem Vam rezultate krvi i ultrazvuka koji su odlicni, u svakom slucaju vrlo dobri.
Narucio sam Vase proizvode za 3 meseca posto sam  na radu u Nigeriji (pretpostavka je bila da ce biti potrebno 6 meseci za oporavak jetre) po povratku sam izvrsio kontrolu cije rezultate Vam dostavljam (Scan1 i scan 2). Ostala mi je jedna kompletna tura. Pretpostavljam da nije problem da je dovrsim i potpuno izlecim jetru.
Dragan B****

ULOGA JETRE U ORGANIZMU

ULOGA JETRE U ORGANIZMU 4.83/5 (96.67%) 6 votes

Odlomak iz knjige Dr Hasanagica “Ljekovito bilje i jetra”

Jetra ili hepar je veliki parenhimatozni organ koji se nalazi u trbušnoj duplji, više sa desne strane, ispod rebara i dijafragme. Gornjom stranom vezana je za dijafragmu, a donjom naliježe na neke organe čiji se otisci, odnosno udebljanja jasno primjećuju na donjem reljefu jetre. Tako se razlikuju udubljenja želuca, desnog bubrega, dijela debelog crijeva, duodenuma i slično.

Najveća je žljezda u organizmu; dužine 15-18 cm i prosječne težine kod odraslog čovjeka do 1500 grama. Podijeljena je na dva dijela: desni i lijevi režanj. Desni režanj je znatno veći od lijevog. Boja jetre je crvenomrka.

Sa donje strane jetre u desnom režnju smještena je žučna kesica, koja predstavlja kruškasti rezervoar zapremine do 70 ml koja može da primi do 40 ml žuči.

Težina i veličina jetre i žučne kesice, pa i njen centrali položaj u organizmu, govore o ulozi koju ima.

Najvećim dijelom uloga jetre je hemijske prirode; svakog trenutka u živom organizmu u njoj se odigrava nekoliko hiljada biohemijskih reakcija kao i drugih procesa važnih za normalan život organizma. S pravom se jetra naziva centralnom laboratorijom organizma: najvećom i najkompleksnijom hemijskom laboratorijom koja se može zamisliti i koja funkcionira potpuno automatski. Kako će taj automatizam djelovati zavisi od načina programiranja.

Način programiranja jetre zavisi u prvom redu od kvaliteta i kvantiteta unosa hemijskih supstancija iz drugih organa. Da bi jetra mogla normalno raditi, postoje putevi za unošenje, kao i putevi za iznošenje, odnosno transport materija iz jetre. Sve materije u jetru dospijevaju preko krvi. Najveći dio krvi dolazi portnom venom: 70% ili oko 1 litar u minuti. Portna vena pomalo lični na stablo. Njeni korijenovi dopiru do organa za varenje, slezene, gušterače i slično, gdje prikupljaju materije i sokove. Svi ti korijenovi sastave se u stablo portne vene koja kao takva dolazi do vrata jetre gdje ulazi u jetru. Odmah iza jetrinih vrata portna vena grana se prema desnom i lijevom režnju. Na vrata jetre ulaze i grane arterije jetre koja donosi oko 30% krvi ili 0,4 litra u minuti. Ukupna količina prispjele krvi portnom venom i arterijom jetre je 1,4 litra u minuti ili oko 29% ukupnog minutnog volumena srca. Materije koje su u jetru dopremljene portnom krvi, jetra preradi u druge materije i dalje ih transportuje drugim organima za njihove potrebe.

Uloga jetre u organizmu je prvenstvenog metaboličke prirode, premda se njene ostale funkcije nikako ne smiju zanemariti. Jetra, također, mnoge hemijske materije može zadržati u svom tkivu kao rezervu ili ih pripremati za uklanjanje iz organizma.

Bakterije koje su dospjele portnom krvi, prvenstveno iz organa za varenje, jetra jednim aparatom koji se naziva Kupfferove ćelije, a mehanizmom koji se naziva fugocitoza, praktički potpuno uništi.

U parenhimu, koji se najvećim dijelom sastoji iz ćelija – hapatocita, jetra stvara tekućinu koja se naziva žuč. Uloga žuči u organizmu je nazamjenjiva.

Jetra sve potrebno hemijske materije upućuje organima: slezeni, koštanoj srži, endokrinim žlijezdama, bubrezima, centralnom nervnom sistemu, srcu, dvanaestopalačnom crijevu, krvi… samo na određene signale odnosno poticaje organizma.

Arterijska krv donosi kiseonik i druge materije potrebne za ishranu i rad ćelija jetre. Jedan krak ove arterije snabdijeva krvlju žučnu kesicu. Proizilazi da portna vena predstavlja funkcionalni, a arterija jetre nutitivni optok krvi u jetri.

Krv dospjela portnom venom i arterijom jetre, napušta jetru venom koja se naziva vena jetre. Kao da se dva dovodna kanala spajaju u jedan odvodni. U jetri dakle postoji trostruki krvotok.

Jetreni parenhim najvećim dijelom se sastoji od ćelija jetre – hepatocita. Ćelija je osnovna živa jedinica organizma. U parenhimu jetre ćelije nisu razbacane bez ikakvog reda, već po savršenoj zakonitosti.

Ako je hepatocit osnovna živa jedinica jetre, onda je jetreni ili hepatički lobulus osnovna funkcionalna jedinica.

RAZUM I JETRA U NAJPRISNIJOJ SU VEZI

RAZUM I JETRA U NAJPRISNIJOJ SU VEZI 5.00/5 (100.00%) 1 vote

Iz knjige doktora Enesa Hasanagica, “Ljekovito bilje i jetra”

Mudraci nas uče da treba voditi jednostavani spokojan život. Tijelo koje tako čuva svu svoju energiju, bolesti neće napadati. Mudar čovjek se čua i želja, te će njegovo srcr biti mirno, njegovo tijelo može da se maori, ali ne i njegov duh. Samo ako živi u ovoj jednostavnosti, čovjek može i u naše vrijeme da doživi starost od sto godina“ – iz Nei Kinga, nastarijeg do sada poznatog medicinskog djela u svijetu (Georges Beau).

Stari Grci smislili su svoju divnu, poetičnu mitologiju. Po grčkoj mitologiji prvi bog ljekarničke vještine bio je Apolon. U njegovu čast širom Grčke podizani su hramovi, a najveći hram i svetilište bili su Delfima. I danas se na ruševinama Apolonovog hrama u Delfima može razabrati poruka: Ničega previše, što je osnovni moto zdravoga života – da se niučemu ne pretjeruje.

Jetra je najveća hemijska fabrika ili laboratorija koja se da zamisliti. Za života čovjeka u jetri se svakog trenutka odigrava veliki broj hemijskih, bolje rečeno biohemijskih reakcija. Svaki zastoj, svaki poremećaj u funkciji jetre, odražava se na rad ostalih organa ili čitavog organizma, uopće. Zbog toga sa jetrom treba postupati sa razumom. Ne treb je često dovoditi u iskušenje, jer jetra nije programirana za ta iskušenja. Niko ni od koga ne zahtijeva da zbog jetre postane asketa. Bilo bi to nerazumno. Voditi umjeren život u svemu, najbolji je preduslov za dobro sveopće stanje organizma, a jetre posebno. Jetra radi potpuno automatski, a taj automatizam zavisi od rada cijelog organizam. Automatizam jetre zavisi od mnogih faktora: ponude u hrani, potražnje na periferiji, vitamina, hormona, živčanog sistema itd. Stiče se dojam da je jetra običan automat ili kompjuter. Nije to baš tako. Uvaženi bard svjetske karidologije prof. K. Barnard tvrdi da je srce obična pumpa. Srce u principu jeste pumpa, ali nije obična.

Alkohol je zasigurno najveći neprijatelj jetre. I ne samo jetre. Ali, na koji način? Nije štetna upotreba alkohola. Štetna je zloupotreba. Čašica dobre šljivovice pred ručak, kao čaša dobrog vina poslije ručka, naročito ako je ovaj bio obilniji, ne mogu naškoditi. Naprotiv. Dobro je primijetio jedan veliki grčki filozof još u starome vijeku: Vino je za uživanje, a ne za krmačenje!

Kažu da je automobil neophodan u današnjem tempu života za obavljanje svakodnevnih poslova. Nije! Automobilom se svugdje sporije stiže. Naročito kada je posao u pitanju, a da se ne govori o neopotrebnom nerviranju, zagađivanju okoline, troškovima vožnje itd. Automobil bi trebalo da stoji u garaži ili ispred kuće, a da se upotrijebi samo u iznimnim slučajevima: najvećim dijelom za odlazak u prirodu u slobodnom vremenu. Što dalje to bolje, dokle god se može voziti putovima.

Kada se pak tamo dođe nerazumno je odmah iz automobila izvoditi sto i stolice i raspaliti roštilj. Treba šetati po brdima i dolinama, razgledati po predjelima. Nije potreban nikakav bolji lijek ni za jetru, ni za čitav organizam uopće. Poslije jednog takvog pohoda raspaliti roštilj. Zašto da ne!

Nije razumno, čim se ujutro otvore oči, zapaliti cigaretu, pa ih poslije u toku dana popušiti još 30-40 komada. Još je manje razumno, sve to ujutro raditi na prazan stomak, uz to još sa kafom.

Poslije jutarnje toalete, uzeti kašiku meda, pa zatim dobro jesti. Naravno, dobro jesti prije odlaska na posao. Treba sit raditi a gladan spavati, to je razumnije. Poslije toga popiti jutarnju kafu sa cigaretom? Može i to. Nismo sveci.

Nauka kaže da je duhan štetan? Jeste! Ako se puši 30-40 cigareta dnevno, jer to je pretjerivanje. Međutim, šta može nauditi zdravom, veselom čovjeku 4-5 cigareta dnevno uz kafu ili poslije dnevnih obroka. Vjerovatno bi tu i nauka zapela sa svojim dokazima.

Ljudi noću spavaju da bi se odmorili. Nerazumno je prije spavanja pretrpavati želudac hranom, pogotovu teškom. Kakav je to odmor ako organi moraju variti i mljeti hranu. Noću se i oni, posebno organi za probavu i jetra moraju odmarati. Sasvim je dovoljno, i naročito zdravo, navečer popiti samo šolju kiselog mlijeka, pojesti jabuku ili što je posebno preporučljivo za one koji imaju kakvih problema sa jetrom ili živcima: navečer prije spavanja pojesti jednu običnu, našu zelenu salatu začinjenu maslinovim uljem, sokom od limuna i sa malo, vrlo malo, morske soli.

Naš je običaj da jedemo mnogo hljeba. Međutim, nerazumno je jesti isključivo bijeli hljeb. I uopće bijeli hljeb ne treba nikako jesti. Pored toga što nema nikakve biološke vrijednosti, štetno djeluje na čitav organizam, posebno jetru.

Nerazumno je, posebno u odnosu na jetru, kod svake najmanje prehlade, kod svakog malog oboljenja, prihvatiti se lijekova u obliku hemijskih preparata, posebno antibiotika. Oni istina, utiču na bolest, ali kasnije sve to organizam, posebno jetra, mora da preradi i eventualno učini neškodljivim. A mnogi od tih hemijskih preparata ili njihovi raspadni produkti ili metaboliti su otrovi.

Da se ne bismo krivo razumijeli! Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u hemiji su učinjena epohalna otkrića, ali istovremeno je hemija učinila veliku pogrešku što je iz upotrebe istisnula ljekovito bilje, i hiljadama godina sticano iskustvo o njemu. Ako bi bilo ko sada pokušao da učini nešto u obrnutom smjeru, bilo bi to mnogo gore od pogreške. Samo racionalna, kombinovana i znalačka primjena ljekovitog bilja i hemijsko-farmaceutskih proizvoda, može dati optimalne rezultate u tretmanu svih oboljenja. To je naravno sada posebno važno kada se svakodnevno u terapiji uvode mnoge hemijske supstance čije pravo djelovanje i ne poznajemo dovoljno i kada se s pravom govori o pravoj „terapijskoj džungli“ koja nanosi toliko štete da danas imamo izdvojenu granu patologije nazvanu „bolesti izazvane lijekovima“.

Nerazumno je jesti stalno tešku, masnu hranu. Pogotovu ako je mast životinjskog porijekla. Valja se brzo odvikavati navike da hranu ne smatramo hranom ako odozgo ne pliva dva prsta debeli sloj masnoće. Strašno je to za jetru! I za ostale organe.

Prvi maratonac koji je pretrčao 42 kilometra od Maratona do Atene, srušio se na cilju mrtav. Njemu skvaka čast, obavio je svoju dužnost, trčao je za domovinu. Nerazumno je, međutim, trčati 42 kilometra bez takvih uzvišenih ciljeva. Takvi i slični nevjerovatni fizički i psihičkih napori moraju ostaviti tragove na čitav organizam, bez obzira na predhodni trening. Ili; popeti se na Himalaje, preplivati kanal Lamanš i sl.

Hodati, potrčati, šetati, pogotovu preko brda i dolina, zaplivati. U redu! Sada, kažu, trči čitava Amerika, premda u posljednje vrijeme i otuda stižu vijesti da se i njima smučilo toliko trčanje. Trčimo i mi. Ko nam brani? Samo ne pretjerujmo. Zašto trčati 20-tak kilometara? Onaj ko prepješači 20 kilometara po čistom vazduhu, suncu ili kiši svejedno, preko brda i dolina, umorit će se jednim finim umorom, poslije kojeg će zaspati snom visokog kvaliteta, što znači da su mu svi organi, uključujući i jetru vrlo zadovoljni.

Neko je rako: rad i samo rad. Rad počinjati rano ujutro, što je moguće ranije, a završavati kasno u noć. Ovaj ritam ne treba prekida ni subotom i nedjeljom, a po mogućnosti ni u dane praznika. Nerazumno je to jer predstavlja najbolji način da se dobije infarkt miokarda ili upropaste ostali organi, posebno jetra.

Neko može reći: mnoge navike sticane godinama treba prilagođavati ili ih se odricati kao, naprimjer, jesti ujutro, a navečer ići gotovo gladan u krevet. To je samo izgovor da se ništa ne učini. Za 10 dana uz vrlo malo volje mogu se izvršiti mnoge korisne redukcije. Ni sa redukcijama nemojmo pretjerivati, umjereno, postepeno, ništa naglo, ničeg previše.

Tešo je pretpostaviti da čovjek kao svjesno biće od najranijih vremena nije primijetio da se mnogi važni procesi odvijaju mimo njegove volje. Da to pojasnimo. Čovjek, ako je gladan, nastoji zadovoljiti tu svoju fiziološku potrebu. Istina, do izvjesne granice čovjek može kontrolirati osjećaj gladi, a zatim ipak mora jesti. Onog trenutna kada je stavio hranu u usta, pa čak i znatno prije, organizam se aktivira za taj čin primanja hrane. Hrana prvo dolazi u usta. Tog trenutka pa i prije, aktivira se jedan mehanizam čiji je rezultat da pljuvčne žlijezde počinju obilno lučiti pljuvačku. Bez pljuvačke, u najmanju ruku, bilo bi otežano žvakanje i raskvašavanje hrane, odnosno formiranje zalogaja spremnog za slijedeću radnju – gutanje. Na isti način aktiviraju se mimo čovjekove volje i ostali njegovi organi, za šta je čovjek svjesno i prinudno dao poticaj.

Danas smo postali svjesni da je život ljudskog organizma najvećim dijelom automatizovan, dobro programiran proces koji se harmonično odvija. Ovdje se nećemo baviti pitanjem šta znači ako u tom automatizmu dođe do disharmonije, to će u kasnijem izlaganju postati jasno. Ali ipak da postavimo pitanje: Na na šta, odnosno za šta je organizam programiran? Odogovor je jednostavan: Najvećim dijelom na vanjske poticaje, svojim genetskim karakteristikama. Što su vanjski poticaji prirodniji i umjereniji, to će automatizam organizam na njih harmoničnije odgovarati.

Ali, ako srce nije obična pumpa, ni organizam nije običan automat.

Odrzavanje zdravlja jetre

Odrzavanje zdravlja jetre 4.00/5 (80.00%) 4 votes

jetraKad vodite racuna o svojoj jetri, pomazete cijelom tijelu!

Da li znate da je jetra pravo cudo prirode?

Mnogi nisu svjesni kakva je uloga jetre  u organizmu i zasto je toliko vazna za nase zdravlje.

Jetra je najveci cvrsti organ u tijelu i posjeduje jedinstvenu sposobnost da se u potpunosti regenerise iz samo 25 procenata svog preostalog zdravog tkiva.

Jetra pomaze pri varenju hrane i apsorpciji hranljivih materija, neutralise i uklanja toksicna jedinjenja iz tijela.

Zdravstvena slika jetre je indikacija ukupnog stanja zdravlja, sto definitivno znaci da zasluzuje nasu punu paznju.

Nazalost, jetra je pod negativnim udarom sa svih strana – od prekomjernih kolicina soli i secera sadrzanih u hrani, preko pretjeranog uzivanja u alkoholu do toksicnih tvari u vodi i hrani, a ni sve cesca gojaznost nije od pomoci.

Naprotiv.

Navescemo informacije koje je javnosti ustupio americki Centar za kontrolu bolesti i preventivu. Po njihovim podacima, vise od jedne od tri osobe u Americi su zvanicno gojazne, i 75% od ovih gojaznih ljudi su pogodjeni nekim vidom oboljenja pod nazivom “masna jetra”, sto znaci da – po kozervativnim procjenama – desetine miliona stanovnika pati od ostecenja jetre!

Srecom, jetra je “tvrd orah” i kao sto smo vec rekli, cudo prirode.

Sa nekoliko jednostavnih savjeta i uz pomoc prirodnih preparata, nije tesko sprijeciti mnoga oboljenja jetre ili cak popraviti vec nacinjenu stetu.

Promjene u nacinu zivota

Vjezbanje

Fizicka aktivnost direktno utice na funkcije jetre!

Kada se tokom vjezbe ubrzava rad srca, veca kolicina krvi se pumpa kroz tijelo tako pomazuci jetri da efikasnije prociscava i izbacuje toksine iz organizma. Osim toga, vjezbanjem se kalorije trose, umjesto da se pohranjuju u tijelu, stvarajuci masnu jetru.

Alkohol

Previse uzivanja u alkoholu moze dovesti do masne jetre, hepatitisa i ciroze.

Jetra je organ koji ima najvecu ekspoziciju alkoholu tokom konzumacije, posto sva krv dolazi u jetru.

Jetra moze preraditi samo ogranicenu kolicinu alkohola u toku jednog sata, nakon cega pocinje rasti nivo alkohola u krvi. Dobar nacin da se smanji opterecenje na jetru je da se za svako alkoholno pice popije jednaka kolicina vode.  Visak alkohola koji jetra ne uspije da preradi preko krvi dolazi do mozga sto dovodi do pijanstva.

Hrana

Prirodne namirnice su kljuc – mnogo lakse da se prerade u jetri nego procesirana hrana. Ne sadrze ni izbliza toliko toksina i vjestackih dodataka, a obezbjedjuju vise energije i hranjivih sastojaka neophodnih za aktivan, zdrav zivot.

Izbjegavajte sve sa dodatkom  visokofruktoznog kukuruznog sirupa , koji je direktno povezan sa oboljenjima jetre i dijabetesom tipa II.

Sodijum (natrijum)

So se ovih dana krije u svemu. Ako je ishrana zasnovana na prirodnim namirnicama i samo neophodnim kolicinama soli, to ce biti neprocjenjiva pomoc jetri.

Prirodni saveznici jetre

Sikavica (Silybum Marianum)

Korijen sikavice se tradicionalno koristi kao hrana, a sadrzi jedinjenje “silimarin”.

Silimarin djeluje tako sto pomaze da se pojaca protok krvi i zuci pa jetra  uklanja toksine efikasnije i sa manje napora.

Mjesavina meda sa Sikavicom je sastavni dio terapije doktora Hasanagica za pacijenete sa cirozom, hepatitisom i masnom jetrom.

Articoka (Cynara Cardunculus)

Vijekovima je poznato da articoka pomaze kod probave i to zahvaljujuci svom aktivnom jedinjenju koje se zove “cinarin”. Efekti su slicni onima kod sikavice – povecanje protoka krvi i zuci, a osim toga pojacava lucenje probavnih enzima sto znaci da jetra mora manje da radi pri filtriranju zuci.

Eliksir od Articoke je je sastavni dio terapije doktora Hasanagica za pacijenete sa cirozom, hepatitisom i masnom jetrom.

Reishi (Ganoderma Lucidum)

Reishi je kod nas manje poznata, ali vrlo mocna medicinska gljiva, koja ima znacajan efekat na zdravlje u cjelini, a posebno na jetru. Od davnina je poznata kao zastitnik jetre, i ako se uzme prije nekog dogadjaja gdje se moze ocekivati pretjerivanje u jelu ili picu, najveci dio posljedica se moze izbjeci.

Zbog svoje sposobnosti da neutralizuje toksine preostale u jetri poslije pretjeranog uzivanja u alkoholu, reishi je dobro znana kao terapija za mamurluk. Stavise, mnogo efikasnija i brza od bilo kojeg analgetika.

Jetra postoji da stiti nase zdravlje.

Jetra stiti nase zdravlje tako dobro i efikasno, da mi nismo ni svjesni velicine i vaznosti obavljenog posla.

Probajte da pomognete svojoj jetri i svom ukupnom zdravlju tako sto cete smanjiti lose navike i poceti, postepeno, implementirati neke od navedenih ideja.