Hepatitis A – infektivna žutica, epidemijska žutica, infektivni hepatitis.
Piše: Vedran Hasanagić
Hepatitis A spada u virusne hepatitise sa akutnim tokom (hepatitis acuta infectioza) – zarazna žutica. To je oboljenje jetre izazvano virusom hepatitisa A (HAV – Hepatitis A Virus).
Ovaj oblik hepatitisa najčešće se javlja zbog prodiranja virusa hepatitisa A u organizam preko usta, dodirom sa zaraženim materijalom ili kontaktom sa zaraženom osobom.
To je obično blago oboljenje koje se karakteriše iznenadnim povišenjem temperature, nelagodnošću, mukom, gubitkom apetita (anoreksijom), neprijatnim osjećajem u stomaku koji traje nekoliko dana.
Treba znati da se hepatitis A često javlja kao epidemija u prenaseljenim mjestima gdje su vrlo niski standardi lične higijene. To je dalje povezano sa zagađenom hranom, posebno ako je to obična salata, jagode, ostrige i sl.
Virus se takođe može širiti kontaminacijom terena fekalijama, pošto se i izlučuje stolicom inficiranih ljudi i izaziva kliničku bolest kada osjetljive osobe konzumiraju zagađenu hranu ili piju zagađenu vodu. Najčešće se širi konzumiranjem sendviča, voćnih sokova, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća i sl.
Infekciju lako prenose radnici koji rade u procesu proizvodnje hrane, npr. u restoranima. Ti ljudi morali bi biti vakcinisani protiv infekcije virusom A. Iz ovoga proizilazi da postoji vakcina protiv hepatitisa A. I ne samo to. Svi koji su preboljeli hepatitis A, a zatim određen period strogo se pridržavali uputstava za totalno odzravljenje, postaju doživotno imuni protiv zaraze virusom hepatitisa A.
Hepatitis A je upala jetre koju izaziva virus – hepatitis A virus – HAV. Indetifikovan je 1973. godine, a prije toga nazivan je infektivni hepatitis, zahvaljujući činjenici da je jako zarazan. Hepatitis A virus (HAV) izaziva akutni hepatitis, dakle ne prelazi u hronični oblik kao, uzmimo hepatitis B i C, i ne može izazvati hronično oboljenje jetre.
Inkubacioni period ovog virusa obično traje 15-50 dana, zbog čega se zove hepatitisom kratke inkubacije.
Kod ovog hepatitisa mokraća potamni (boja tamnog piva), a stolica postaje svijetla nekoliko dana prije pojave žutice. Često puta kada se pojavi žutica ostali se simptomi povuku. Na koje smo simptome mislili? Na one o kojima smo naprijed govorili. Otprilike 10% ljudi koji su navukli infekciju HAV, imaju šansu da razviju jednu neobičnu varijantu ove bolesti zvanu holestatični hepatitis, za koga je karakteristična jaka žutica i intenzivan svrbež.
Kada smo već ponovo kod simptoma da se pozabavimo još nekim činjenicama. Često se desi da nikakvih simpota i nema. Nema ni žutice. Takvi bolesnici, posebno djeca, bez svoje krivice, i dalje se kreću među ostalima na svim mjestima i oni su idealni prenosioci zaraze. Potom iznenada, praktički preko noći, požute bjeonjače, a zatim i koža po cijelome tijelu. To je svakako bolje, jer se tada barem zna na čemu se.
Žutica dobija na intenzitetu prvih 7 dana, a zatim se održava kraće na tome nivou, nakon čega počinje postepeno povlačenje za slijedeće 2 do 4 nedjelje. Ponekad, istina rijetko, to traje i 2 do 4 mjeseca, pogotovu ako se ne poduzimaju nikakve mjere da se žutilo otkloni.
Preporučuje se upotreba Hepatal kapi i promjene u režimu ishrane u svrhu eliminiacije simptoma i posljedica hepatitisa A.
Slijedeći period oporavka započinje kada se žutica gotovo povuče, odnosno kada vrijednosti bilirubina u krvnoj plazmi budu svedene u granice 8,5 – 16,9 mikromola na litar prema SI sistemu.
Za potpun oporavak jetre poslije akutnog virusnog hepatitisa, potreban je period od oko godinu dana. Ukupno trajanje bolesti je 2-4 mejseca, ali postoji i usporena rekonvalescencija, pa za svaki slučaj na oprezu treba biti do godinu dana.
Prvi znaci da je period rekonvalescencije započeo, manifestuje se kroz pojačano izlučivanje mokraće koja uz to dobija i normalnu boju, kao i stolica. Malaksalost isčezava jer se i apetit naglo pojačao. U periodu rekonvalescensije, obično do 4 mjeseca, treba biti krajnje obazriv. Ne smije se fizički naprezati, djeci treba ograničiti kretanje, posebno trčanje, a načinu ishrane treba obratiti naročitu pažnju. Kako je već rečeno, na oprezu treba biti do godinu dana.
Posumnja li se na hepatitis na osnovu navedenih simptoma u predikteričnom stanju – stanju prije izbijanja žutice (ikterus = žutica), treba znati da se u mokraći može konstatovati izvjesno povišenje koncentracije urobilinogena. U krvnoj plazmi odnosno krvi ili serumu, može se zapaziti izvjesno povišenje koncenracije bilirubina.
U krvnom serumu, zbog nekroze hepatocita, zapaža se promjena u aktivnosti nekih enzima, koji se normalno nalaze u citoplazmi jetrenih ćelija–hepatocita ili organelama. Posebnu pažnju treba obratiti na transaminaze jetre: AsAT (Aspartat Amino-Transaminazu), AlAT (Alamin Amino-Transaminazu), gama – GT (serumsko – Glutamil Transferaza) i na koncu i AP (Alkalna Phosphataza) koje istina nema mnogo u parenhimu jetre, ali je zato znatno vezana za Kupferove ćelije, kao i žučne kapilare. Njena aktivnost znatno je povišena u svim slučajevima zastoja žuči. Sada treba da se sporazumijemo oko nekih stvari. Svi navedeni testovi nisu karakteristični samo za hepatitis A već za bilo koje oboljenje jetre. Tek kada se izvrše i neke serološke analize, koje se odnose na hepatitis A (hepatitis A serologija) tek tada se može sigurno utvrditi da li je neko obolio od hepatitisa A ili ne.
Serološka ispitivanja hepatitisa A uključuju ispitivanja imunoglobulina M (Igm) * antijela na HAV, kao i imunoglobulina G (IgG)**, takođe antitijela na HAV. Ako se kod oboljelog ustanovi pozitivan nalaz na IgM, to znači da je oboljeli inficiran hepatitisom A, odnosno virusom hepatitisa A (HAV). Pozitivan sa nalazom na IgM, postaje se otprilike 7 dana nakon infekcije. Pozitivan na nalaz IgM ostaje se otprilike 6 mjeseci, kada oboljeli više ne pokazuje u krvi odnosno serumu pozitivan nalaz na IgM.
S druge strane, ako je IgG (Imuno-globulin G) antitijelo na HAV pronađeno pozitivnim, to možda znači da je onaj kod koga je pronađen, nekada bolovao od HA i da mu je taj imunoglobulin ostao kao trajna zaštita, pod uslovom da se imunoglobulin IgM pokazao negativnim. Ako je IgM takođe pozitivan, onda to znači da onaj kod koga je i IgG pozitivno, sada boluje od hepatitisa A. Bolest traje sve dotle dok IgM pokazuje pozitivnu vrijednost. Kada se ta vrijednost izgubi, smatra se da se ozdravilo. Pozitivna vrijednost IgG koja trajno ostaje pokazuje da se je trajno postalo imuno na hepatitis A.
______________________________________________
* HAV Antitijelo Imunoglobulin M (IgM) (HAV Ab IgM)
** HAV Antitijelo Imunoglobulin G (IgG) (HAV Ab IgG)
Iz ovoga proizilazi da se nakon prebolovanog akutnog hepatitisa A stiče trajni imunitet protiv virusa hepatitisa A (HAV). Tako bi naime treblo da bude i tako i jeste u oko 94% slučajeva.
Ranije smo već naveli da postoje dva oblika hepatitisa A (HA): ikterični, kada oboljeli požuti, pa zna na čemu je. Drugi oblik je anikterični, kada oboljeli, i pored jasnih simptoma, ne požuti, što nije dobro. Simptomi poslije izvjesnog vremena isčeznu, pa se misli da je ta pojava simptoma neka slučajna pojava. Ovaj oboljeli i dalje širi zarazu, što je najgore, a i ne liječi se kako valja. Najčešće ga okolina otkrije, pa se tako stvar djelimično i riješi. U daljem postupku takvoga valja i liječiti, tačnije rečeno oboljelu jetru valja dovesti u ispravno stanje, fiziološki ispravno stanje. Međutim, izvje stan broj oboljelih za bolest i ne sazna. Većina njih prezdravi i postanu takođe imuni, ali se kod nekih procesa razvije i hronična bolest jetre sa napredovanjem prema cirozi, pogotovu ako je taj proces potpomognut npr. alkoholom ili nečim sličnim.
Za poboljsanje funkcija jetre i uklanjanje simptoma hepatitisa pogledajte Hepatal kapi.