Masna jetra. Jednostavne upute za liječenje masne jetre prirodnim putem

9 recepata za masnu jetru

Masna Jetra /fatty liver/, 9 recepata protiv masne jetre

Masna Jetra izvori informacija: jetra.edu.rs masna jetra Dictionary, Thesaurus, Encyclopedia, Wikipedia.

Dopunjeno: Decembar 17. 2017: Problem zvani masna jetra može se sanirati prirodnim putem i promjenama u načinu života. Masna jetra (FLD) može da se dobije na dva načina. Jedan se zove “ne-alkoholicna masna jetra” (NAFLD). U ovom slučaju u jetri se nalazi mnogo više masnoće nego što bi trebalo. I ova vrsta masne jetre može se razvrstati u dvije kategorije. U prvu kategoriju spadaju pacijenti kod kojih se u jetri nalazi višak masnoće, ali još uvijek nema oštećenja na jetri.

Druga kategorija masne jetre,  podrazumijeva pacijente koji takođe imaju višak masnoće u jetri, ali do oštećenja ćelija jetre je već došlo. Ova vrsta masne jetre se zove “ne-alkoholni steatohepatitis” (NASH)Ne-alkoholni steatohepatitis, ako nije pravilno tretiran će izazvati dodatna oštećenja jetre i može preći u cirozu jetre. Ovo može dovesti do potpunog otkazivanje funkcija jetre pa čak i do tumora.

Ako smatrate naše priloge korisnim, bilo bi nam drago da ih podijelite na mrežama.

 

Zbog čega dolazi do masne jetre?

Do masne jetre najčešće dolazi zbog pogrešne ishrane (debljanja), prekomjernog korištenja alkohla, a i zbog dijabetesa.

Manje količine masnoće u jetri su normalne. Ako jetra sadrži više od 5% ukupne težine u masnoći, to znači da imate masnu jetru. Ovo eventualno može dovesti do kritičnih i kobnih posljedica ako se ne poduzmu potrebne mjere za smanjenje masnoće u jetri.

Kako u stvari dolazi do povišene masnoće u jetri? Zbog razloga koje sam već naveo, veliki broj triglicerida se akumulira u ćelijama jetre, što dovodi do pometnje rada funkcija ovoga organa.

Masna jetra takođe može biti praćena i progresivnom upalom jetre (hepatitisom), i ovo stanje se zove steatohepatitis.

Liječenje masne jetre

Početni stadij i blaži oblik masne jetre

Blaži oblici ne-alkoholne masne jetre mogu se jednostavno tretirati promjenama u režimu ishrane i fizičkim vježbanjem. Fizičko vježbanje se mora prilagoditi stanju i godinama pacijenta. U nekim slučajevima produžene šetnje i lagano trčanje mogu biti dovoljni, ali nekad su potrebne i teže fizičke aktivnosti. 

Ramslin kapi od divljeg bijelog luka, sremuša, efektno djeluju protiv masnoće jetre, triglicerida i holesterola. Potražite Ramslin kapi sremuša u apotekama ili https://drhasanagic.com

Prirodne Hepatal kapi pomažu i ubrzavaju smanjenje masnoće u jetri i koriste se kod težih slučajeva masne jetre gdje su hepatits i ciroza prisutni. Uvijek su preporučljiv dodatak ishrani kao i bilo kojoj drugoj terapiji za bolesnu jetru.

Masna jetra – Teži slučajevi

Teži oblici masne jetre pored promjena u ishrani i fizičkog vježbanja zahtijevaju i određene suplemente. Hepatal kapi i čaj od pirevine pomažu kod ne-alkoholne masne jetre i početnih stadija bolesti izazvane alkoholom.

Kod kritičnih slučajeva gdje problem masne jetre prijeti da pređe u cirozu, kompletna terapija doktora Hasanagića se preporučuje.

Masna jetra, gdje još nije došlo do ostećenja ćelija ili sa početnom fazom ostećenja, može potpuno da se sanira primjenom odgovarajućih mjera i terapija.

OSNOVNI PLAN I NAČIN ISHRANE KAD JE MASNA JETRA U PITANJU

Dva osnovna principa za ishranu:

1) Nikada gladan, nikada sit2) U organizam se moraju unositi sve glavne komponente ishrane u onim količinama koje će zadovoljiti uslove iz prvog principa, a to znači ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine, minerale.

  • Kod sastavljanja plana i načina ishrane kod oboljenja jetre, kod svakog pojedinačnog slučaja treba voditi računa o tome da su ukusi različiti, da neko više voli jednu vrstu hrane, a manje drugu. Iz ovoga proizilazi da se jelovnik sastavlja u saradnji i uz sudjelovanje samog bolesnika.
  • Jelovnik se prilagođava sezoni i ponudi kraja u kojem se živi.
  • Preporučuje se pet obroka dnevno. Tri glavna (doručak, ručak i večera) su nešto obilnija i treba da se uzimaju svaki dan u isto vrijeme. Dva međuobroka treba da imaju veznu funkciju, da bi se ispoštovao princip „nikad sit, nikad gladan“. Večeru, kao zadnji obrok, treba završiti oko 19 časova.
  • Uobičajeno je da se oboljelima na jetri preporučuje neslana i nezačinjena hrana, što samo donekle ima svoje opravdanje, ali takva hrana je bljutava i bezukusna. Hrana se treba umjereno posoliti i to isključivo morskom ili himalajskom solju, a začinjavati limunom, bijelim lukom i začinima, koji ne samo da će poboljšati ukus hrane i izazvati apetit, nego će imati čitav niz pozitivnih efekata na rad i obnovu jetre i ukupni oporavak.
  • Savjetuje se potpuno izbjegavanje prerađene i rafinirane hrane.
  • Po mogućnosti, koristiti namirnice organičkog porijekla.

Pravilna ishrana uvijek treba da je glavni borac protiv masne jetre, ali ako niste u mogućnosti da konstantno imate zdrave namirnice koristite supplemente kao što su Hepatal kapi, Ramslin kapi od sremuša, tinkturu koprive ili čaj od korijena čička.

MASNA JETRA PRIMJER DORUČKA

  • Svježe cijeđeni sok narandže, mrkve, jabuke i sl.
  •  Svježe voće (ananas, borovnice, dunja, grožđe, jabuka, maline, narandža, trešnje, šljive, šumske jagode) ili kompot od voća
  • Žitarice:
  • Ovsena kaša
  • Kaša od prosa
  • Kaša od kinoe (quinoa)
  • Kaša od heljde

Svježe skuvanu kašu (po želji) zasladiti sa malo meda ili javorovog sirupa, dodati isječenog ili narendanog svježeg voća ili suvog voća. Suvo voće (kajsije, grožđice, smokve, brusnice, šljive itd.) koristiti u manjim količinama zbog visokog sadržaja šećera, a obavezno potopiti u vodu preko noći ili barem par sati, potom iscijediti i vodu baciti. Posuti sa malo usitnjenih badema, lješnika ili oraha. Po želji dodati cimeta.

  • 1 do 2 kriške ražanog ili nekog drugog kvalitetnog hljeba od integralnih žitarica sa džemom.
  • Nezaslađene pahuljice ili muesli sa jogurtom, sojinim ili bademovim mlijekom.
  • Jedenje jaja treba ograničiti ili potpuno eliminisati u zavisnosti od stepena oštećenja jetre.
  • Izbjegavati pšenični hljeb čak i ako je od integralnog brašna

MASNA JETRA, PRIMJER RUČKA I VEČERE

Svježa salata: isjeći i izmiješati jednu ili više zelenih lisnatih salata (puterica, rimska, radič, endivija, mladog špinata itd.).

Dodati po izboru:

  • nasjeckanog crvenog ili mladog luka; bijelog luka
  • zelenog celera
  • rotkvice
  • cvekle
  • mrkve
  • paradajza
  • karfiola
  • svježe paprike i sl.

Začiniti sa maslinovim uljem, svježe iscijedjenim sokom limuna i malo morske soli. Da pojačate dejstvo salate i dobijete blagi okus bijelog luka dodajte 20 RAMSLIN kapi od sremuša po serviranju za jednu osobu.

Salata od zelenog i crvenog kupusa, mrkve i cvekle

Izrendati sve sastojke i začiniti sa jabukovim sirćetom, maslinovim uljem. Dodati isitnjenog bijelog luka ili rena. Po želji dodati lista peršuna; malo osušenih ili svježih listova hajdučke trave. 

Salata od mrkve sa renom

Nastrugati nekoliko šargarepa sa korijenom rena. Dodati malo morske soli, ulja i sirćeta i dobro izmiješati.

Salata od mrkve sa pavlakom

Mrkvu istrugati nasitno, izmiješati sa malo soli i limuna i ostaviti da malo odstoji. Prije upotrebe umiješati kiselu pavlaku, jogurt ili mladi sir.

Topla salata od šparoga (može se varirati: praziluk, brokoli, prokule, boranija i sl.)

Povrće nakratko obariti i ocijediti. Preliti uljem i sirćetom. Po želji, dodati bijelog luka. Poslužiti još toplo ili ohladjeno uz barenu rižu, bareni krompir, slatki krompir.

Krompir salata sa crvenim lukom

Skuvan krompir i svjež luk isjeckati. Dodati maslinovo ulje, morsku ili himalajsku so, limunov sok ili jabukovo sirće. Po ukusu i želji dodati biber, svijež ili suv isjeckan ili samljeven ruzmarin.

U svaku od ovih salata možete dodati 20 Ramslin kapi od sremuša po serviranju za jednu osobu. Ovo će pojačati dejstvo u odmaščivanju jetre i dodati balgi ukus bijelog luka obrocima.

Priključite se našoj Facebook grupi Priroda Lijeći za dodatne savjete kod problema sa masnom jetrom.

Supa od povrća ili Hipokratova supa (po Gersonovoj terapiji)

  1. 1 korijen celera ili 3-4 stabljike zelenog celera
  2. 1 korijen peršuna
  3. 1-2 praziluka
  4. 2 glavice crvenog luka
  5. 1-2 češnja bijelog luka (može se kuvati ili izgnječiti i dodati naknadno u vruću supu)
  6. 2-3 paradajza, ili više po želji
  7. 2-3 krompira
  8. Isjeckanog lista svježeg peršuna

Po želji se može dodati i drugih začina (konsultovati knjigu „Ljekovito bilje i jetra“ Dr Enesa Hasanagića)

Povrće oprati, očistiti i isjeći na manje komade. Staviti u veći lonac i dosuti vode da pokrije povrće. Pustiti da provrije, onda smanjiti temperaturu i lagano kuvati sat i po do dva sata, dok sve povrće ne omekša. Po želji se može ispasirati. Ova supa se može koristiti kao osnova za druga, složenija jela.

Supa od cvekle. Posebno se preporucuje ako je masna jetra !

  1. 2 cvekle (oprane i očišćene, ali neoguljene)
  2. 1 crveni luk
  3. 1 mrkva
  4. 2 paradajza
  5. manja glavica crvenog kupusa, isječena
  6. list lovora
  7. voda
  8. 1 supena kašika jabukovog sirćeta
  9. sok od pola limuna
  10. začini (konsultovati knjigu „Ljekovito bilje i jetra“ Dr Enesa Hasanagića)
  11. jogurt
  12. list peršuna

Isjeckati i staviti u lonac cveklu, luk, mrkvu i paradajz. Dodati kupus i lovor. Preliti vodom da ogrezne i dodati sirće, sok limuna i začinsko bilje. Pustiti da proključa, onda smanjiti temperaturu i lagano kuvati oko sat vremena. Kad je supa gotova, može se ispasirati i servirati sa jogurtom i isjckanim peršunom.

Supa od riže

40 grama riže kuvati u 4 dcl vode dok se ne raskuva. Propasirati i po potrebi dodati vrele vode. (Ovako pripremljena riža se može povremeno dodati u bilo koju supu). Posoliti i po ukusu dodati soka od limuna. Na samom kraju kuvanja može se dodati žumance. Jača supa se dobije ako se umjesto vode koristi bujon od goveđih kostiju. Umjesto riže može se koristiti ječam (geršla), zob, heljda. Preporučuje se da stoje u vodi preko noći.

Kod težih slučajeva kao što su masna jetra, hepatitis i ciroza, pogledajte informacije o kompletnoj terapiji i sistemu doktora Hasanagića.Preporučujemo konsultacije za pacijente sa oštećenom jetrom.

Ljekovita svojstva borovnice

borovnica za bolesti jetre

BOROVNICA – Vaccinium myrtillus

Drugi nazivi za borovnicu: crna borovnica, crna jagoda, divlja mrča, cretna borovnica.

borovnica za bolesti jetreGlavni hemijski sastojci borovnice

Zreli plodovi sadrže šećera, organske kiseline (limunska, jabučna, bezojeva, oksalna), tanine, vitamine B i C i karotina, martilina od kojega potječe boja ploda, albuminoida, pektina, mineralnih soli, masnih ulja, proteina. U listovima ima više tanina nego u plodovima, arbutina, antocijanovih glikozida, neomirtilina, cerilnog alkohola, nekoliko organskih kiselina, eterskog ulja, vitamina C.

Indikacije koristenja borovnice:

Insuficijencija jetre, insuficijencija žuči. Enteritis, dijareja, dizenterija, dijareja kod djece, arterioskleroza, problemi sa cirkulacijom, dijabetes (listovi).

Svojstva borovnice:

Zrele neosušene borovnice odlično su dijetalno sredstvo kod oboljenja jetre, žuči i žučnih putova. Borovnica pokazuje i niz drugih pozitivnih, svojstava, posebno kao dijetalno sredstvo kod akutnih i hroničnih oboljenja želuca i želučano-crijevnog trakta. Posebno kod djece. Interesantni su listovi borovnice kada se radi o šećernoj bolesti (Diabetes mellitus). U eksperimentima znatno su snižavali sadržaj šećera u krvi (Muravjeva) što se pripisuje sadržaju anticijanovih glikozida.

Način upotrebe borovnice:

Kod oboljenja jetre i žuči najbolje je borovnicu upotrebljavati u svježem stanju, i to dobro zrele polodove, u količini koliko se može pojesti. Zatim u vidu sokova, želea, marmelade i sl. Preporučuje se kod svih hroničnih dijareja. Dekokt od suhih plodava: 1 supena kašika i 2 dl. vode, kuhati 5, ostaviti još 15 minuta, procijediti tako da se bobe smrve i ekstrakt prođe kroz cijedilo. Popiti 2 do 6 šolja u toku dana.

Primjena borovnice u narodnoj medicini:

Široka je u raznovrsna primjena borovnice u narodnoj medicini. Ukratko, evo šta o tome kažu Đuričić i Elzar: Proljećni listovi kao čaj protiv proliva, katara crijeva, grčeva u stomaku, kašlja i šećerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju protiv hemoroida, neuredne stolice, vjetrova u crijevima, slabog apetita i crva u crijevima. „Na četvrt litra osušenih i probranih boba stavi ¾ litra čiste prepeke rakije, grozdovače ili klekovače. Što dulje bobe u rakiji stoje, makar i 6 do 8 mjeseci, tim veću snagu i ljekovitost imaju“ – Sadiković. Ova tinktura preporučuje se kao lijek od griže i srdobolje.

Ovdje treba navesti jednu interesantnu stvar. Naime, biljka borovnica (crna borovnica, crna jagoda, divlja mrča, Vaccinium myrrtillus, Linné), je moćan antioksidant prirodnog porijekla.  Sadrži prirodne antioksidante koji održavaju kapilarne zidove jakim i fleksibilnim. Naučne studije pokazuju da antocijanidi iz plodova ove biljke djeluju kao antioksidanti i 50 puta intenzivnije od vitamina E, a 10 puta intenzivnije od vitamina C.

Pismo pacijenta Dragan.B

Reakcija korisnika terapije Dr Hasanagica za oboljelu jetru

Postovani G-dine Hasanagicu,
Veliko mi je zadovoljstvo da Vam se javim posle nepunih dva meseca koriscenja Vasih preparata za jetru.
Veliku zahvalnost Vama  dugujem na ukazanom poverenju i saradnji.
Svakome i svuda cu  preporucivati Vase preparate.
Saljem Vam rezultate krvi i ultrazvuka koji su odlicni, u svakom slucaju vrlo dobri.
Narucio sam Vase proizvode za 3 meseca posto sam  na radu u Nigeriji (pretpostavka je bila da ce biti potrebno 6 meseci za oporavak jetre) po povratku sam izvrsio kontrolu cije rezultate Vam dostavljam (Scan1 i scan 2). Ostala mi je jedna kompletna tura. Pretpostavljam da nije problem da je dovrsim i potpuno izlecim jetru.
Dragan B****

ULOGA JETRE U ORGANIZMU

Odlomak iz knjige Dr Hasanagica “Ljekovito bilje i jetra”

Jetra ili hepar je veliki parenhimatozni organ koji se nalazi u trbušnoj duplji, više sa desne strane, ispod rebara i dijafragme. Gornjom stranom vezana je za dijafragmu, a donjom naliježe na neke organe čiji se otisci, odnosno udebljanja jasno primjećuju na donjem reljefu jetre. Tako se razlikuju udubljenja želuca, desnog bubrega, dijela debelog crijeva, duodenuma i slično.

Najveća je žljezda u organizmu; dužine 15-18 cm i prosječne težine kod odraslog čovjeka do 1500 grama. Podijeljena je na dva dijela: desni i lijevi režanj. Desni režanj je znatno veći od lijevog. Boja jetre je crvenomrka.

Sa donje strane jetre u desnom režnju smještena je žučna kesica, koja predstavlja kruškasti rezervoar zapremine do 70 ml koja može da primi do 40 ml žuči.

Težina i veličina jetre i žučne kesice, pa i njen centrali položaj u organizmu, govore o ulozi koju ima.

Najvećim dijelom uloga jetre je hemijske prirode; svakog trenutka u živom organizmu u njoj se odigrava nekoliko hiljada biohemijskih reakcija kao i drugih procesa važnih za normalan život organizma. S pravom se jetra naziva centralnom laboratorijom organizma: najvećom i najkompleksnijom hemijskom laboratorijom koja se može zamisliti i koja funkcionira potpuno automatski. Kako će taj automatizam djelovati zavisi od načina programiranja.

Način programiranja jetre zavisi u prvom redu od kvaliteta i kvantiteta unosa hemijskih supstancija iz drugih organa. Da bi jetra mogla normalno raditi, postoje putevi za unošenje, kao i putevi za iznošenje, odnosno transport materija iz jetre. Sve materije u jetru dospijevaju preko krvi. Najveći dio krvi dolazi portnom venom: 70% ili oko 1 litar u minuti. Portna vena pomalo lični na stablo. Njeni korijenovi dopiru do organa za varenje, slezene, gušterače i slično, gdje prikupljaju materije i sokove. Svi ti korijenovi sastave se u stablo portne vene koja kao takva dolazi do vrata jetre gdje ulazi u jetru. Odmah iza jetrinih vrata portna vena grana se prema desnom i lijevom režnju. Na vrata jetre ulaze i grane arterije jetre koja donosi oko 30% krvi ili 0,4 litra u minuti. Ukupna količina prispjele krvi portnom venom i arterijom jetre je 1,4 litra u minuti ili oko 29% ukupnog minutnog volumena srca. Materije koje su u jetru dopremljene portnom krvi, jetra preradi u druge materije i dalje ih transportuje drugim organima za njihove potrebe.

Uloga jetre u organizmu je prvenstvenog metaboličke prirode, premda se njene ostale funkcije nikako ne smiju zanemariti. Jetra, također, mnoge hemijske materije može zadržati u svom tkivu kao rezervu ili ih pripremati za uklanjanje iz organizma.

Bakterije koje su dospjele portnom krvi, prvenstveno iz organa za varenje, jetra jednim aparatom koji se naziva Kupfferove ćelije, a mehanizmom koji se naziva fugocitoza, praktički potpuno uništi.

U parenhimu, koji se najvećim dijelom sastoji iz ćelija – hapatocita, jetra stvara tekućinu koja se naziva žuč. Uloga žuči u organizmu je nazamjenjiva.

Jetra sve potrebno hemijske materije upućuje organima: slezeni, koštanoj srži, endokrinim žlijezdama, bubrezima, centralnom nervnom sistemu, srcu, dvanaestopalačnom crijevu, krvi… samo na određene signale odnosno poticaje organizma.

Arterijska krv donosi kiseonik i druge materije potrebne za ishranu i rad ćelija jetre. Jedan krak ove arterije snabdijeva krvlju žučnu kesicu. Proizilazi da portna vena predstavlja funkcionalni, a arterija jetre nutitivni optok krvi u jetri.

Krv dospjela portnom venom i arterijom jetre, napušta jetru venom koja se naziva vena jetre. Kao da se dva dovodna kanala spajaju u jedan odvodni. U jetri dakle postoji trostruki krvotok.

Jetreni parenhim najvećim dijelom se sastoji od ćelija jetre – hepatocita. Ćelija je osnovna živa jedinica organizma. U parenhimu jetre ćelije nisu razbacane bez ikakvog reda, već po savršenoj zakonitosti.

Ako je hepatocit osnovna živa jedinica jetre, onda je jetreni ili hepatički lobulus osnovna funkcionalna jedinica.

RAZUM I JETRA U NAJPRISNIJOJ SU VEZI

Iz knjige doktora Enesa Hasanagica, “Ljekovito bilje i jetra”

Mudraci nas uče da treba voditi jednostavani spokojan život. Tijelo koje tako čuva svu svoju energiju, bolesti neće napadati. Mudar čovjek se čua i želja, te će njegovo srcr biti mirno, njegovo tijelo može da se maori, ali ne i njegov duh. Samo ako živi u ovoj jednostavnosti, čovjek može i u naše vrijeme da doživi starost od sto godina“ – iz Nei Kinga, nastarijeg do sada poznatog medicinskog djela u svijetu (Georges Beau).

Stari Grci smislili su svoju divnu, poetičnu mitologiju. Po grčkoj mitologiji prvi bog ljekarničke vještine bio je Apolon. U njegovu čast širom Grčke podizani su hramovi, a najveći hram i svetilište bili su Delfima. I danas se na ruševinama Apolonovog hrama u Delfima može razabrati poruka: Ničega previše, što je osnovni moto zdravoga života – da se niučemu ne pretjeruje.

Jetra je najveća hemijska fabrika ili laboratorija koja se da zamisliti. Za života čovjeka u jetri se svakog trenutka odigrava veliki broj hemijskih, bolje rečeno biohemijskih reakcija. Svaki zastoj, svaki poremećaj u funkciji jetre, odražava se na rad ostalih organa ili čitavog organizma, uopće. Zbog toga sa jetrom treba postupati sa razumom. Ne treb je često dovoditi u iskušenje, jer jetra nije programirana za ta iskušenja. Niko ni od koga ne zahtijeva da zbog jetre postane asketa. Bilo bi to nerazumno. Voditi umjeren život u svemu, najbolji je preduslov za dobro sveopće stanje organizma, a jetre posebno. Jetra radi potpuno automatski, a taj automatizam zavisi od rada cijelog organizam. Automatizam jetre zavisi od mnogih faktora: ponude u hrani, potražnje na periferiji, vitamina, hormona, živčanog sistema itd. Stiče se dojam da je jetra običan automat ili kompjuter. Nije to baš tako. Uvaženi bard svjetske karidologije prof. K. Barnard tvrdi da je srce obična pumpa. Srce u principu jeste pumpa, ali nije obična.

Alkohol je zasigurno najveći neprijatelj jetre. I ne samo jetre. Ali, na koji način? Nije štetna upotreba alkohola. Štetna je zloupotreba. Čašica dobre šljivovice pred ručak, kao čaša dobrog vina poslije ručka, naročito ako je ovaj bio obilniji, ne mogu naškoditi. Naprotiv. Dobro je primijetio jedan veliki grčki filozof još u starome vijeku: Vino je za uživanje, a ne za krmačenje!

Kažu da je automobil neophodan u današnjem tempu života za obavljanje svakodnevnih poslova. Nije! Automobilom se svugdje sporije stiže. Naročito kada je posao u pitanju, a da se ne govori o neopotrebnom nerviranju, zagađivanju okoline, troškovima vožnje itd. Automobil bi trebalo da stoji u garaži ili ispred kuće, a da se upotrijebi samo u iznimnim slučajevima: najvećim dijelom za odlazak u prirodu u slobodnom vremenu. Što dalje to bolje, dokle god se može voziti putovima.

Kada se pak tamo dođe nerazumno je odmah iz automobila izvoditi sto i stolice i raspaliti roštilj. Treba šetati po brdima i dolinama, razgledati po predjelima. Nije potreban nikakav bolji lijek ni za jetru, ni za čitav organizam uopće. Poslije jednog takvog pohoda raspaliti roštilj. Zašto da ne!

Nije razumno, čim se ujutro otvore oči, zapaliti cigaretu, pa ih poslije u toku dana popušiti još 30-40 komada. Još je manje razumno, sve to ujutro raditi na prazan stomak, uz to još sa kafom.

Poslije jutarnje toalete, uzeti kašiku meda, pa zatim dobro jesti. Naravno, dobro jesti prije odlaska na posao. Treba sit raditi a gladan spavati, to je razumnije. Poslije toga popiti jutarnju kafu sa cigaretom? Može i to. Nismo sveci.

Nauka kaže da je duhan štetan? Jeste! Ako se puši 30-40 cigareta dnevno, jer to je pretjerivanje. Međutim, šta može nauditi zdravom, veselom čovjeku 4-5 cigareta dnevno uz kafu ili poslije dnevnih obroka. Vjerovatno bi tu i nauka zapela sa svojim dokazima.

Ljudi noću spavaju da bi se odmorili. Nerazumno je prije spavanja pretrpavati želudac hranom, pogotovu teškom. Kakav je to odmor ako organi moraju variti i mljeti hranu. Noću se i oni, posebno organi za probavu i jetra moraju odmarati. Sasvim je dovoljno, i naročito zdravo, navečer popiti samo šolju kiselog mlijeka, pojesti jabuku ili što je posebno preporučljivo za one koji imaju kakvih problema sa jetrom ili živcima: navečer prije spavanja pojesti jednu običnu, našu zelenu salatu začinjenu maslinovim uljem, sokom od limuna i sa malo, vrlo malo, morske soli.

Naš je običaj da jedemo mnogo hljeba. Međutim, nerazumno je jesti isključivo bijeli hljeb. I uopće bijeli hljeb ne treba nikako jesti. Pored toga što nema nikakve biološke vrijednosti, štetno djeluje na čitav organizam, posebno jetru.

Nerazumno je, posebno u odnosu na jetru, kod svake najmanje prehlade, kod svakog malog oboljenja, prihvatiti se lijekova u obliku hemijskih preparata, posebno antibiotika. Oni istina, utiču na bolest, ali kasnije sve to organizam, posebno jetra, mora da preradi i eventualno učini neškodljivim. A mnogi od tih hemijskih preparata ili njihovi raspadni produkti ili metaboliti su otrovi.

Da se ne bismo krivo razumijeli! Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u hemiji su učinjena epohalna otkrića, ali istovremeno je hemija učinila veliku pogrešku što je iz upotrebe istisnula ljekovito bilje, i hiljadama godina sticano iskustvo o njemu. Ako bi bilo ko sada pokušao da učini nešto u obrnutom smjeru, bilo bi to mnogo gore od pogreške. Samo racionalna, kombinovana i znalačka primjena ljekovitog bilja i hemijsko-farmaceutskih proizvoda, može dati optimalne rezultate u tretmanu svih oboljenja. To je naravno sada posebno važno kada se svakodnevno u terapiji uvode mnoge hemijske supstance čije pravo djelovanje i ne poznajemo dovoljno i kada se s pravom govori o pravoj „terapijskoj džungli“ koja nanosi toliko štete da danas imamo izdvojenu granu patologije nazvanu „bolesti izazvane lijekovima“.

Nerazumno je jesti stalno tešku, masnu hranu. Pogotovu ako je mast životinjskog porijekla. Valja se brzo odvikavati navike da hranu ne smatramo hranom ako odozgo ne pliva dva prsta debeli sloj masnoće. Strašno je to za jetru! I za ostale organe.

Prvi maratonac koji je pretrčao 42 kilometra od Maratona do Atene, srušio se na cilju mrtav. Njemu skvaka čast, obavio je svoju dužnost, trčao je za domovinu. Nerazumno je, međutim, trčati 42 kilometra bez takvih uzvišenih ciljeva. Takvi i slični nevjerovatni fizički i psihičkih napori moraju ostaviti tragove na čitav organizam, bez obzira na predhodni trening. Ili; popeti se na Himalaje, preplivati kanal Lamanš i sl.

Hodati, potrčati, šetati, pogotovu preko brda i dolina, zaplivati. U redu! Sada, kažu, trči čitava Amerika, premda u posljednje vrijeme i otuda stižu vijesti da se i njima smučilo toliko trčanje. Trčimo i mi. Ko nam brani? Samo ne pretjerujmo. Zašto trčati 20-tak kilometara? Onaj ko prepješači 20 kilometara po čistom vazduhu, suncu ili kiši svejedno, preko brda i dolina, umorit će se jednim finim umorom, poslije kojeg će zaspati snom visokog kvaliteta, što znači da su mu svi organi, uključujući i jetru vrlo zadovoljni.

Neko je rako: rad i samo rad. Rad počinjati rano ujutro, što je moguće ranije, a završavati kasno u noć. Ovaj ritam ne treba prekida ni subotom i nedjeljom, a po mogućnosti ni u dane praznika. Nerazumno je to jer predstavlja najbolji način da se dobije infarkt miokarda ili upropaste ostali organi, posebno jetra.

Neko može reći: mnoge navike sticane godinama treba prilagođavati ili ih se odricati kao, naprimjer, jesti ujutro, a navečer ići gotovo gladan u krevet. To je samo izgovor da se ništa ne učini. Za 10 dana uz vrlo malo volje mogu se izvršiti mnoge korisne redukcije. Ni sa redukcijama nemojmo pretjerivati, umjereno, postepeno, ništa naglo, ničeg previše.

Tešo je pretpostaviti da čovjek kao svjesno biće od najranijih vremena nije primijetio da se mnogi važni procesi odvijaju mimo njegove volje. Da to pojasnimo. Čovjek, ako je gladan, nastoji zadovoljiti tu svoju fiziološku potrebu. Istina, do izvjesne granice čovjek može kontrolirati osjećaj gladi, a zatim ipak mora jesti. Onog trenutna kada je stavio hranu u usta, pa čak i znatno prije, organizam se aktivira za taj čin primanja hrane. Hrana prvo dolazi u usta. Tog trenutka pa i prije, aktivira se jedan mehanizam čiji je rezultat da pljuvčne žlijezde počinju obilno lučiti pljuvačku. Bez pljuvačke, u najmanju ruku, bilo bi otežano žvakanje i raskvašavanje hrane, odnosno formiranje zalogaja spremnog za slijedeću radnju – gutanje. Na isti način aktiviraju se mimo čovjekove volje i ostali njegovi organi, za šta je čovjek svjesno i prinudno dao poticaj.

Danas smo postali svjesni da je život ljudskog organizma najvećim dijelom automatizovan, dobro programiran proces koji se harmonično odvija. Ovdje se nećemo baviti pitanjem šta znači ako u tom automatizmu dođe do disharmonije, to će u kasnijem izlaganju postati jasno. Ali ipak da postavimo pitanje: Na na šta, odnosno za šta je organizam programiran? Odogovor je jednostavan: Najvećim dijelom na vanjske poticaje, svojim genetskim karakteristikama. Što su vanjski poticaji prirodniji i umjereniji, to će automatizam organizam na njih harmoničnije odgovarati.

Ali, ako srce nije obična pumpa, ni organizam nije običan automat.